Rad na snovima iz aspekta Gestalt terapije

mr. sc. Irena Bezić

Ljudi su snove oduvijek smatrali pomalo misterioznima – u snovima doživljavamo mnogo više i intenzivnije nego u budnom stanju, nude nam se mogucnosti da uvijek iznova proživljavamo situacije i dogaDaje koji mogu biti vezani uz svakodnevni život, ali i ne moraju; zna se dogoditi da sanjamo nekoga ili neku situaciju, a iduci dan ta osoba ili splet okolnosti se pojave u stvarnom životu ... jesu li snovi samo nekontrolirano oslobaDanje fragmenata proživljenih situacija nakon napornoga dana, proizlaze li iz iste motivacije kao i naše svjesno ponašanje tijekom dana, ili su pak putokaz, nacin upoznavanja sebe – “kraljevski put u nesvjesno” kako bi rekao S.Freud... Koji je uopce evolucijski smisao snova – ako oni služe za bolju prilagodbu, kako to da vecina ljudi ignorira ili zaboravlja svoj život u snovima ... Što se tice pogleda gestalt terapije na fenomen snova, situacija je jasnija - kao što smo rekli u “Kratkom uvodu u Gestalt terapiju”, ovaj se psihoterapijski pravac ne bavi promišljanjima uzroka fenomena, nego više fenomenima samim. Snovi se promatraju kao dio doživljavanja koji sa sobom nosi nove mogucnosti – a geštaltisticki pristup kaže da mogucnosti treba osvijestiti, stvoriti kontakt izmeDu svjesnog “ja” i konkretnog sadržaja izvan “ja”, a sam kontakt ce dati smisao i znacenje onome što se dogaDa. U gestalt-terapiji snovi se ne interpretiraju, tj. ne prevode u smislene cjeline koristeci neki simbolicki konceptualni sistem. Gestalt terapija se zasniva na principu “ovdje i sada”, što znaci da i san treba prevesti u sadašnjost – aktualizirati ga, približiti mu se što je više moguce, omoguciti onome tko je sanjao da još jednom “izbliza” doživi san, kako bi sam osjetio i shvatio koji su to aspekti vlastitog iskustva još relevantni za njegove odnose s drugim ljudima ili s dijelovima vlastite osobnosti. Svaki dio sna smatra se dijelom osobe koja sanja, cak i ako su ti dijelovi projicirani na druge osobe, životinje, stvari i pojave – svaki dio sna može biti subjekt, a ne samo objekt dogaDanja. Za Gestalt ne postoje opce važeci simboli oko kojih se dogaDa radnja sna. (npr. oštre, dugacke uspravne forme kao simbol penisa). U radu na snovima se polazi od pretpostavke da je subjektivni svijet svake osobe toliko specifican, da svaka simbolicka ili drugacija interpretacija subjektivnoga doživljaja od strane vanjskog autoriteta samo smeta mogucnosti da osoba sama doDe u kontakt s intuitivnim znacenjem vlastitog doživljaja. Geštaltisticki princip “promatranja odnosa figure i pozadine” u sklopu rada na snovima znaci promatranje meDusobnih odnosa pojedinih dijelova sna, kao i promatranje odnosa dijelova sna prema cjelini. Rad na snovima u gestalt terapiji slijedi navedene principe. Za ilustraciju prikazat cemo osnovne korake u terapijskom radu. 1. San se isprica u sadašnjem vremenu. 2. Fokus je na dinamici dogaDanja koja je u prvom planu (“figura”) npr. “Koji element sna je izazvao najintenzivnije osjecaje?”, “Što Vas se najviše dojmilo?” “Cega se spontano najjasnije sjecate?” 3. Identifikacija sa pojedinim dijelovima sna (životinje, biljke, pojave) u kojem osoba ima priliku osvijestiti osjecaje, stanja, detalje, motivacijsko usmjerenje pojedinih elemenata sna. U ovom koraku se cesto javlja otpor, npr: “Nisam ja tako jadan i mali crv na kojeg može svatko stati!” ili “Nisam ja to cudovište, ono mi je i u snu bilo potpuno strano!” Ovdje je važno znati da slike iz snova dobivaju pretjerane dimenzije nekih specificnih obilježja, ali da ih je ponekad dobro osjetiti da bismo imali priliku provjeriti nije li ipak jedan dio toga i dio nas – ako se poistovjetimo s necim što nismo mi, samo iz eksperimentalnih razloga, lakše cemo dokuciti koji naš dio rezonira s tom nama stranom osobinom – racionalno promišljanje je ovdje znatno duži i sumnjiviji put prema subjektivnoj istini. 4. Sljedeci korak je zapažanje dinamike odnosa meDu elementima sna, npr. Tko u snu skriva, uništava ili prati koga? Tko propada, tko se gubi, što se pretvara u što? Tko se s kim nadmece, na racun koga uspijeva koji drugi dio sna? Itd. Koji dijelovi sna su direktno vezani uz aktualne dogaDaje, konflikte ili dileme? 5. Geštaltisticki gledano, uvijek je važna cjelina, pa je tako i u snovima važno zapaziti koji dijelovi nedostaju da bi se prica zaokružila, dovršila. Identifikacijom s tim detaljem, koji bi riješio situaciju, mogu se osvijestiti elementi za kojima se traga i u budnom životu, npr. san završava proganjanjem od strane divljega tigra. Ono što nedostaje je lovac, ili puška ili ...(što god vec osoba sama osmisli kao dio koji nedostaje) i onda slijedi “Ja sam lovac kojeg nema. Sjedim na livadi i baš mi se ne traže pobjegli tigrovi. Nije me briga što mogu biti drugima opasni ...” 6. Ukoliko imamo više uvida u pojedinosti sna, možemo ga dopuniti ili “preraditi” san tj. ispricati ga nanovo kao da se odvija u sadašnjem vremenu te mu dodati nove elemente. 7. Mnogo je kreativnih nacina kako osjetiti i što bolje upoznati elemente sna. San se može nacrtati i dalje raditi sa elementima crteža. Ukoliko se radi sa skupinom ljudi, elementi sna se mogu postaviti u skulpturu tako da clanovi skupine dobiju upute koga ili što predstavljaju i u kakvim su meDusobnim odnosima. U pojedinim ulogama ili pozicijama unutar skulpture scene sna može se osjetiti koji bi položaj bio ugodniji, što bi se moglo spontano korigirati itd. Iz takvih informacija mogu slijediti ideje za nova proširenja ili promjene u scenariju sna. U Gestalt terapiji bavljenje snovima je aktivan i kreativan rad koji osobi daje mogucnosti da i dalje svjesno stvara ono što je zapocela u snu.