Ana Čović i Vedrana Kurjan Manestar

Gestalt terapija je humanistička, holistička, procesno-orijentirana terapija koja ima svoje korijene u egzistencijalističkoj filozofiji, fenomenologiji, gestalt psihologiji, psihoanalizi.

Osnovna načela gestalt psihoterapije uče nas da je čovjek sastavni dio okoline u kojoj živi i u kontaktu s okolinom konstantno doživljava i zadovoljava različite potrebe kroz proces organizmičke samoregulacije. U skladu s holističkim načelima, zdravo novorođenče ima kapacitete za korištenje osjetila, tijela, emocija i intelekta kako bi zadovoljilo svoje potrebe kroz kontakt s okolinom. Međutim, tokom razvoja u manjoj ili većoj mjeri ovisno o iskustvu svakog pojedinca, događaju se smetnje, prekidi u organizmičkoj samoregulaciji kada dijete počne inhibirati, potiskivati ili blokirati različite aspekte sebe da bi se prilagodilo i takve mehanizme nastavi primjenjivati kroz život. U gestalt terapiji glavni je fokus na kontaktu i svjesnosti, na onome što se događa sada i ovdje, pomaganju osobi da postane svjesna što i kako radi kako bi zadovoljila svoje potrebe, što može promijeniti te kako prihvatiti i poštivati sebe i postići veći stupanj integracije. U terapijskom procesu od ključne je važnosti razvijanje Ja-Ti odnosa, učenje kroz iskustvo i istraživanje, poticanje odgovornosti za sebe, rad s klijentovim otporima.

Temeljni koncepti gestalt terapije primjenjuju se i u radu s djecom. Za razliku od odraslih čiji je dominantni način komunikacije verbalno izražavanje, djeca komuniciraju kroz igru i aktivnost. Stoga je nužno da je prostor dječjeg terapeuta kao i izbor aktivnosti koje nudi prilagođen djetetu. U gestalt terapijskom pristupu u radu s djecom i mladima primjenjuje se mnoštvo ekspresivnih terapijskih tehnika (crtež, igra, modeliranje, pijesak, igre uloga, dramatizacija i sl.) kao i rad s tijelom i korištenje pokretakako bi se dijete lakše izrazilo i kako bi se ostvarili terapijski ciljevi poštujući teorijska načela gestalt psihoterapije. U terapijskom radu s djecom vrlo je važno uzeti u obzir razvojni aspekt tj. specifični način funkcioniranja djeteta ovisno o dobi, iskustvu, eventualnim razvojnim teškoćama i sl. Osim toga, specifičnost rada s djecom je to što terapijski rad s djetetom podrazumijeva i rad s roditeljima. Cilj je pružiti podršku i „alate“ roditeljima koji su često nesigurni kako pomoći djetetu te omogućiti roditeljima da bolje razumiju i podrže djetetov proces oporavka, što posljedično ima pozitivne efekte na sam odnos roditelj-dijete.

Začetnica primjene gestalt terapijskog pristupa u radu s djecom i mladima je VioletOaklander, a dalje ga razvijaju autori poput Blom, Wheeler, McConville, Mortola i dr.